U prva dva tjedna listopada 2024. godine, naša je škola sudjelovala u provedbi Erasmus+ projekta DIRECTORS – DIgital data-dRiven EduCaTion fOR kidS (https://kidsdirectors.eu), usmjerenog na promicanje podatkovne pismenost u osnovnoškolskom obrazovanju kroz nove nastavne metode i materijale. Projekt provodi Sveučilište u Zagrebu u suradnji s nizozemskim Tehnološkim sveučilištem u Delftu. U sklopu aktivnosti, naša škola imala je priliku ugostiti doc. dr. sc. Anu Kuveždić Divjak s Geodetskog fakulteta te izv. prof. dr. sc. Ivanu Bosnić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom četiri susreta, Ana i Ivana održale su šest radionica: po dvije za drugi, treći i četvrti razred.
Učenici drugog razreda istraživali su podatke iz stvarnog svijeta, na primjeru vlastitog korištenja mobilnih uređaja, poput omiljenih igrica ili video-kanala, vremena provedenog uz određenu aplikaciju i slično. U prvom susretu, učenici su procijenili svoje korištenje mobilnih uređaja te izradili podatkovne kartice o svojim procjenama i omiljenim aplikacijama, a zatim su naučili kako grupirati, kategorizirati i čistiti podatke, te ih prikazivati u oblaku riječi. U sljedećem susretu, učenici su naučili kako stvarne podatke iz mobitela prikupiti, prilagoditi i upisati u skup podataka. Istraživali su sličnosti i razlike između podataka cijelog razreda i vlastitih podataka, te uspoređivali svoje procjene s prikupljenim podacima. Naučili su i kako vizualizirati podatke iz stvarnog svijeta, zašto je važno da podaci budu uneseni precizno, te kako očuvati privatnost u dodavanju svojih podataka u zajednički skup.
Učenici trećeg razreda istraživali su svijet geoinformacija i kartiranja geoprostornih podataka. Nakon što su se upoznali s osnovama geografskih informacijskih sustava (GIS), u prvom su susretu izrađivali slojeve karte na prozirnim folijama, kartirajući okoliš škole. Svaka folija predstavljala je jedan sloj informacija, poput zgrada, drveća, cesta ili igrališta. Kad su te folije postavili jednu na drugu, svi su se slojevi kombinirali u cjelovitu kartu, što je učenicima poslužilo kao jednostavna vizualna analogija GIS-a. Na isti način kao što su folije prikazivale različite slojeve, GIS sustavi digitalno organiziraju i analiziraju podatke u slojevima, omogućujući pregled i istraživanje različitih elemenata prostora. U drugom susretu, učenici su stečeno znanje primijenili u digitalnom okruženju, sudjelujući u detektivskoj igri „Misterij nestale ravnateljice“. Koristeći slojeve i podatke GIS-a u digitalnom obliku, korak po korak su rješavali zagonetke. Prema dobivenim geografskim koordinatama, krenuli su u potragu za nestalom ravnateljicom u blizini škole i na kraju, uspješno riješili zadatak te pronašli – veliku kutiju sa slatkišima.
Učenici četvrtog razreda suočili su se s najzahtjevnijim zadatkom: naučiti kako prikupiti podatke iz različitih izvora iz stvarnog svijeta, kako procijeniti kvalitetu podataka te kritički analizirati dobivene rezultate. Zadatak je ostvaren na primjeru brojanja koraka i mjerenja udaljenosti na različite načine. Korišteni izvori podataka bili su: ručno brojanje, brojanje pomoću aplikacija na mobitelu, brojanje pomoću pametnih satova / sportskih narukvica, mjerenje udaljenosti alatom Google Maps, te mjerenje udaljenosti mobitelima s ugrađenim GPS-uređajem uz snimanje GPX-traka. U prvom susretu učenici su istražili razlike u brojanju koraka unutar učionice prilikom uporabe različitih metoda i senzora. U drugom susretu izašli smo na trg, gdje su učenici mjerili veću udaljenost na više načina, uključujući i pomoć satelita. Prilikom hodanja, bilježili su i GPX-trake koje pokazuju trasu hodanja. Povratkom u učionicu, učenici su usporedili rezultate svih načina mjerenja, te zaključili da su tehnološka rješenja važna, ali da ne smijemo slijepo vjerovati tehnologiji i prikupljenim podacima bez provjere i dodatnog istraživanja.
Zahvaljujemo učiteljima, učenicima i roditeljima na suradnji, a Ivani i Ani na prenošenju znanja našim znatiželjnim učenicima!
